Posredstvom Erasmus+ projekta “Putevima pristupačnosti i digitalne inkluzije”, djelatnicima Hrvatske knjižnice za slijepe je omogućeno učiti od kolega iz srodnih knjižnica u Europi. Ravnateljica Karolina Zlatar Radigović, Matija Sinković i Jelena Lešaja posjetili su knjižnicu Celia u Helsinkiju. Celia na nacionalnom nivou brine o pristupačnosti literature, usluga i osnovnoškolskih obrazovnih materijala, radeći na jednakosti u čitanju i učenju.
Ono što ovu knjižnicu čini zaista posebnom je njen odnos sa zajednicom izdavača kao i njena savjetodavna uloga u jačanju pristupačnosti u izdavaštvu i digitalnom okruženju. Kroz svoju ekspertizu, koju savjesno nadograđuje i širi, Celia daje upute, izrađuje smjernice i drži radionice kako bi svi bili u potpunosti svjesni dužnosti i obaveza koje nam nosi Europski zakon o pristupačnosti. Suradnja sa školama je vrlo intenzivna, budući da Celia proizvodi i školske materijale, uključujući i taktilne slikovne prikaze u udžbenicima. Suradnja s knjižnicama je pak ključna za disperziju usluga jer se registracija novih korisnika vrši isključivo kroz lokalne knjižnice.
Kolegice su objasnile načine proizvodnje, nabave i distribucije, suradnju sa studijima i produkcijskim kućama. Mogli smo saznati puno toga o razvoju poslovanja u skladu s društvenim promjenama i tehnološkim napretkom.
Korisničke usluge su raspoređene na internetskoj stranici gdje korisnici mogu pronaći, preuzeti, posuditi ili pak preslušavati željene naslove te također doći do knjige preko tzv. „čitateljskog kluba“ odnosno korisničke police s personaliziranim čitateljskim preferencama. Najviše korisnika, posebno onih mlađih koji predstavljaju dominantnu skupinu, koristi usluge knjižnice putem pristupačne i jednostavne korisničke aplikacije.
U tri vrlo intenzivna dana učenja i upoznavanja finskog modela pristupačnosti i inkluzije, imali smo priliku posjetiti i Finsku federaciju slabovidnih osoba te još nekoliko knjižnica. U Finskoj federaciji su nas upoznali s asistivnom tehnologijom koja može starijim korisnicima pomoći premostiti prijelaz u digitalno čitateljsko okruženje, a da pritom ne odudara od iskustva slušanja knjiga i časopisa na robusnim stolnim reproduktorima. Tamo smo također posjetili i tiskaru gdje se na zahtjev printaju knjige, časopisi te drugi materijali ali također izrađuju i taktilne oznake za javne prostore i sl.
Posjetili smo gradsku knjižnicu Oodi, čudo arhitekture na usluzi građanima i prolaznicima, kreativni centar kulture, umjetnosti i zanata daleko od klasičnog poimanja knjižnice. Zatim Sveučilišnu knjižnicu, također fascinantne arhitekture koja poziva na koncentraciju i promišljanje ne odvlačeći pažnju niti jednim svojim segmentom. Nacionalna knjižnica pak je čarobna brižno restaurirana povijesna građevina koja miriše na knjige i u sebi pohranjuje brojnu vrijednu građu. Također smo posjetili i kulturni centar Stoa s pripadajućom knjižnicom. Ova je knjižnica poput Oodi okrenuta zajednici te osim knjiga nudi brojna događanja i podržava umjetnost, obrt i svakodnevne vještine poput šivanja, popravljanja bicikla i sl. Stoa ima veliku glazbenu kolekciju koja se sastoji od ploča, notnih zapisa, instrumenata na posudbu i biografija o muzičarima.
O našem iskustvu ćemo ubrzo napisati nešto više u knjižničarskim glasilima, a za sada se zahvaljujemo našim domaćinima iz Celia knjižnice, prije svega stručnjakinji za pristupačnost, Kirsi Ylänne, i Henriikki Kokki koja je bila i naš neslužbeni vodič. S nama su znanje podijelile i Minna Katela, Riikka Lehtinen, Anki Mölläri te Miia Kirsi, a zahvaljujemo i direktorici Minni von Zansen. Zahvalni smo na gostoprimstvu u Finskoj federaciji slabovidnih osoba, s nama su bili Sonja Ronkainen, Iiro Nummela, Markku Möttönen i Timo Kuoppala. Sonja Ronkainen, Markku Möttönen i Timo Kuoppala, Iiro Nummela nam je govorio o pristupačnosti i digitalnim uslugama, dok je Susanna Öysti objasnila rad tiskare u Taktiili.
